Istine i zablude o vitaminima

Posljednjih godina se velika pažnja pridaje vitaminima i mineralima, ali kroz ishranu.

Pored konzumiranja hrane koja je bogata ovim sastojcima dosta često uzimamo vitaminske preparate jer smo uvjereni da ćemo na taj način bolje očuvati naše zdravlje.

Što je istina, a što zabluda? Sve vitamine dijelimo na one koji su topivi u vodi i one netopive koji se skladište u mastima. U vodi se rastvaraju vitamini grupe B, koji su značajni kao regulatori mnogobrojnih fizioloških funkcija. Zloupotreba ovih vitamina ne može da postoji jer ne mogu da se nagomilaju u organizmu. Višak vitamina B, kao i drugih koji su topivi u vodi, izlučuje se mokraćom. Dobar izvor grupe vitamina B su žitarice, ali žitarice koje nisu oljuštene, svjež kvasac te iznutrice. Folna kiselina je značajna u ishrani, pogotovo u ishrani trudnica. Ova kiselina se nalazi u svom zelenom lisnatom povrću i u iznutricama.

Dnevne potrebe za folnom kiselinom su 200 mikrograma, a u slučaju planiranja trudnoće svakako se trebate obratiti vašem liječniku koji će propisati uzimanje folne kiseline.

Danas se mnogo govori o vitaminu C, kojem se često daje prevelik značaj. Minimalna dnevna doza je 60 miligrama, dok je optimalna doza ovog vitamina 200 miligrama. Sve doze vitamina C veće od 500 miligrama dnevno su nepotrebne i nisu korisne jer se izlučuju putem mokraće. Ovog vitamina ima u svom žutom, zelenom, narančastom i crvenom voću i povrću, pa ukratko uvijek spomenemo citruse kao glavni izvor vitamina C.

Treba obratiti pažnju na to kako čuvamo ove namirnice, jer vitamin C propada na sobnoj temperaturi, a tijekom kuhanja namirnica on se gubi u potpunosti.

Druga velika grupa vitamina su oni topivi u mastima. Svaki prevelik unos ovih vitamina može biti nepovoljan po organizam, jer mogu biti toksični. Oni se ne izlučuju lako, čak što više ta grupa vitamina se skladišti u našem organizmu. Dakle, velike su im rezerve u organizmu i obično nisu deficitarni. Kao što je vitamin C antioksidant, i u ovoj grupi ima vitamina sa antioksidacijskim svojstvima. To je biljni dio vitamina A, betakarotin. On se nalazi u svom žutom, crvenom i zelenom voću i povrću, a značajan je u prevenciji nekih malignih bolesti. Betakarotin je osjetljiv na svjetlost i uništava se kuhanjem. Vitamin E je značajan u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti. On čuva stabilnost stanične membrane i onemogućava da loši slobodni radikali oštećuju stanicu u pravcu ateroskleroze ili u pravcu malignih bolesti. Ovaj vitamin se često uzima u nedovoljnim količinama, što može biti opasno.

Za još malo detalja o vitaminima pročitajte članak Abeceda vitamina.