Mnogi nisu ni čuli za ovu bolest, pa sada pročitajte – Što je sindrom suhog oka?
Radi se o bolesti oka kod koje dolazi do smanjenog stvaranja suza ili do ubrzanog pucanja suznog filma zbog pojačanog isparavanja suza.
Rezultat toga je postepeno isušivanje površine oka koja u konačnici dovodi do pojave upale površine oka. Statistika govori da otprilike između 17% i 30% ljudi imaju sindrom suhog oka u nekom trenutku tijekom života.
Suzna žlijezda opskrbljuje naše oči suzama cijelo vrijeme, a ne samo kada plačemo zbog osjećaja boli, kod naglog naleta intenzivnih emocija, kod zijevanja ili pak tijekom smijanja. Zdrave oči su cijelo vrijeme prekrivene tekućinom. Tekućina koja prekriva površinu oka poznata je i pod nazivom suzni film, a isti treba zadržati stabilnost između dva treptaja. Stabilan suzni film sprječava isušivanje očiju, pa na taj način održava oči bistrima i osigurava funkciju jasnog vida.
Piše Petar Raštegorac, dr.med. spec. Oftalmolog
Specijalistička oftalmološka ordinacija Gajeva 37, 10430 Samobor
Do pojave sindroma suhog oka dolazi u onim slučajevima kada se naruši suzni film.
Suzni film
Unutarnji ili mucinozni sloj izlučuju peharaste stanice koje se nalaze na površini oka. Ovaj sloj mucina prekriva površinu oka (epitel) i omogućuje ravnomjerno prekrivanje rožnice suzama.
Srednji ili vodeni sloj luči suzna žlijezda smještena u gornjem vanjskom kutu oka te nešto iza oka. To je najdeblji sloj koji opskrbljuje površinu oka s kisikom i raznim hranjivim tvarima.
Vanjski ili lipidni sloj je vrlo tanak i u suštini mastan. Ovaj sloj, koji pluta na površini suznog filma, luče Meibomove žlijezde čiji su izvod ni kanalići smješteni iza trepavica u vjeđama. Vanjski sloj sprječava isparavanje suznog filma.
Poremećaj na bilo kojem od slojeva suznog filma neminovno dovodi do destabilizacije istog i do razvoja simptoma sindroma suhog oka.
Sindrom suhog oka se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, pa i kod ljudi koji su inače zdravi. Češće se javlja u starijoj životnoj dobi zbog inače smanjene produkcije suza. U nekim dijelovima svijeta gdje je zbog pothranjenosti smanjen unos vitamina A pojavnost sindroma suhog oka je mnogo veća.
Koji su znakovi i simptomi sindroma suhog oka?
Simptom neke bolesti je nešto subjektivno što pacijent osjeća i na što se žali dok je znak neke bolesti nešto objektivno što liječnik, medicinska sestra pa i drugi ljudi mogu uočiti i otkriti. Na primjer bol je simptom, dok je osip znak neke bolesti. Sindrom sam po sebi znači skup simptoma i znakova neke bolesti.
Pacijent sa sindromom suhog oka može imati sljedeće znakove i simptome:
• Peckanje u očima
• Žarenje u očima
• Osjećaj suhoće u očima
• Osjećaj stranog tijela i bol u očima
• Pojava žilave sluzi u ili oko očiju
• Preosjetljivost očiju na dim
• Preosjetljivost očiju na vjetru
• Crvenilo očiju
• Bol u očima u vidu čupanja ili boli iza oka
• Zamor očiju čak i nakon relativno kratkog čitanja
• Fotofobija – preosjetljivost na svjetlo
• Nelagoda prilikom nošenja kontaktnih leća
• Pojačano suzenje očiju
• Zamućenje vida koje se obično pogoršava prema kraju dana
• Pojava dvostrukih slika
• Otežano otvaranje očiju nakon buđenja zbog osjećaja sljepljenosti
Sindrom suhog oka može voditi prema komplikacijama koje pak imaju svoje simptome i znakove, a oni su:
• Pogoršavanje crvenila oka
• Pogoršavanje fotofobije (osjetljivost na svjetlo)
• Pojačavanje boli u očima
• Propadanje vida
Koji su uzroci sindroma suhog oka?
Kao što smo već napomenuli, naše suze nisu po svom sastavu čista, obična voda već se one sastoje od od vode, masti, bjelančevina, elektrolita, faktora rasta, antitijela za borbu protiv mikroorganizama. Suze su dakle mješavina koja održava površinu naših očiju glatkom i bistrom. Bez kvalitetnog suznog filma oko ne može osi-gurati kvalitetnu funkciju vida.
U nekim slučajevima suhe oči i sindrom suhog oka su rezultat neravnoteže u smjesi suza, dok u drugima problemi nastaju zbog neadekvatne produkcije suza potrebnih za održavanje oka zdravim. Ostali uzroci sindroma suhog oka su bolesti očnih vjeđa, neki lijekovi, i neki čimbenici okoliša.
Nakon dobi od 40 godina dolazi do smanjenja proizvodnje suza. Kada se proizvodnja suza smanji do određene kritične točke, oči postaju suhe, podražene i sklone razvoju upale.
Kao što smo rekli suzni film se sastoji od tri sloja i poremećaj bilo kojeg od tih slojeva dovodi do pojave sindroma suhog oka.
Vanjski ili lipidni sloj stvaraju Meibomove žlijezde, čiji se izvodni kanalići otvaraju na rubu vjeđa. Ovi lipidi (masti i ulja) zaglađuju površinu suznog filma i usporavaju isparavanje suza. U slučaju kada dođe do poremećaja lipidnog sloja suze ubrzano isparavaju i tada govorimo o takozvanom hiperevaporativnom sindromu suhog oka. Poremećaj lipidnog sloja nastaje u slučaju kada su izvodni kanalići Meibomovih žlijezda blokirani (začepljeni). Vjerojatnost nastajanja ovog oblika sindroma suhog oka mnogo je veća u pacijenta s blepharitisom (upala uz rub trepavica), rosaceom ili nekom drugom kožnom bolesti koja kompromitira sustav izvodnih kanalića Meibomovih žlijezda.
Srednji, vodeni sloj je najdeblji sloj. Sastoji od vode i nekih soli. Ovaj sloj proizvod je rada suzne žlijezde. On čisti oči i ispire čestice i iritanse koji eventualno zalutaju na površinu oka. Ako dođe do poremećaja vodenog sloja suzni film bolesnika je stanjen i tada se bolesnik uglavnom žali na osjećaj suhoće u očima. U ovom slučaju možemo reći da govorimo o hipoproduktivnom sindromu suhog oka s obzirom da suzna žlijezda ne proizvodi adekvatnu količinu vodene komponente suznog filma. Ako je vodeni sloj toliko stanjen pa lipidni (vanjski) i mucinozni (unutarnji) slojevi dođu u međusobni kontakt, tada dolazi do pojave sluzavo ljepljivog iscjetka kojeg gotovo možemo smatrati zaštitnim znakom sindroma suhog oka.
Suhe oči uzrokovane smanjenom proizvodnjom suza češće su kod žena nego muškaraca, a osobito češće medu ženama u postmenopauzi. Stručnjaci navode da je to posljedica nastalog hormonalnog disbalansa.
Unutarnji, mucinozni sloj omogućuje ravnomjernu distribuciju suza preko površine oka. Ako se poremeti unutarnji sloj suznog filma dolazi do pucanja istog i pojave suhih ploha na površini rožnice.
Nastanak sindroma suhog oka također se povezuje sa:
• Upalom
• Zračenjem
• Dijabetesom
• Reumatoidnim artritisom
• Lupusom
• Sclerodermijom
• Sjogrenovim sindromom
• Nedostatkom vitamina A
• Refraktivnim operacijama oka, kao što su npr. LASIK (laser-assisted in-situ ker atomileusis). Srećom nakon takvih operacija simptomi su obično privremeni.
Problemi s vjeđama – svaki put kad trepnemo naše vjeđe “razmažu” novi tanki film suza cijelom površinom oka. Prosječno trepnemo oko pet puta u minuti. Ako pacijent ima problema sa svojim vjeđama, treptaj vjeđa odnosno pokreti vjeđa koji ravnomjerno šire suzni film preko površine oka mogu biti kompromitirani. To je osobito izraženo kod osoba s ektropijumom (vjeđe izvrnute prema van) ili s entropijumom (vjeđe svinute prema unutra), pa kod takvih osoba dolazi do poremećaja stabilnosti suznog filma. Upala uz rub trepavica (blepharitis) također može uzrokovati suhe oči.
Lijekovi – Sljedeći lijekovi također mogu uzrokovati sindrom suhog oka:
• Neki diuretici
• ACE inhibitori
• Antihistaminici
• Dekongestivi
• Neke tablete za spavanje
• Neki antidepresivi
• Neki lijekovi za akne (Isotretinoin lijekovi za prištiće)
• Morfin i drugi opijatni analgetici
Sljedeći čimbenici također mogu uzrokovati pojavu sindroma suhog oka:
• Direktna izloženost očiju suncu
• Direktna izloženost očiju vjetru
• Visoka nadmorska visina
• Vrlo suha klima
• Direktna izloženost očiju struji vrućeg zraka
• Vrlo suhi zrak (zrak u avionskoj kabini)
• Rad pred monitorom (može usporiti frekvenciju treptanja)
• Vožnja vozila (može usporiti frekvenciju treptanja)
• Čitanje (može usporiti frekvenciju treptanja)
• Pušenje
• Nošenje kontaktnih leća
• Herpes zoster
• Bellova paraliza
• HIV
Gore navedeni primjeri povezani s usporavanjem frekvencije treptanja obično su povezani i s intenzivnom vizualnom koncentracijom.
>> Sačuvajte zdravlje očiju i dobar vid
Što bi bila funkcionalna suzna cjelina?
Liječnici koriste termin funkcionalne suzne cjeline koji se odnosi na dijelove tijela koji sudjeluju u proizvodnji i reguliranju suznog filma. Funkcionalna suzna cjelina sastoji se od:
Suzne žlijezde – proizvodi uglavnom vodenu komponentu suznog filma s malo soli. Najdeblji sloj suznog filma.
Meibomovih žlijezda – proizvode masni, vanjski sloj suznog filma. Drži suze “na mjestu” i usporava isparavanje.
Vjeđe – pri treptaju raspršuju suze ravnomjerno po površini oka.
Rožnica – prozirni dio na prednjem dijelu oka.
Suzni kanal – mali kanal na unutarnjoj strani oka koji omogućava odricanje suza prema nosu.
Dijagnoza sindroma suhog oka
Većina liječnika obiteljske medicine (opće prakse, liječnici primarne zdravstvene zaštite) može dijagnosticirati sindrom suhog oka pomoću znakova bolesti, tražeći od pacijenta da opiše simptome koje osjeća te uvidom u povijest bolesti pacijenta. Liječnik obiteljske medicine također mora znati koje lijekove pacijent trenutno koristi, kao i informacije o zanimanju kojim se pacijent bavi.
Nogometni klub FC St. Pauli, poznat po svojoj antifašističkoj i progresivnoj filozofiji, suočio se s…
Kultni horor filmovi mnogima su odlična zabava, osobito u vrijeme Halloweena. Ali nakon što ste…
Dana 17. studenog 2024., Stipe Miočić, jedan od najvećih teškaša u povijesti MMA-a, objavio je…
Casablanca film je jedan od onih filmova koje prepoznajete čak i prije nego što ih…
Rijeka će 16. i 17. studenog postati središte holističkog zdravlja, duhovnosti i osobnog razvoja. Ove…
Celijakija je autoimuna bolest koja se aktivira glutenom, proteinom prisutnim u žitaricama kao što su…