Scintigrafija kostiju i skeleta

Scintigrafija je postupak neinvazivne dijagnostičke metode uz pomoć koje snimamo raspodjelu radioaktivnih tvari – radioizotopa. Te tvari emitiraju gama-zračenje i nakupljaju se u pojedinim organima ili organskim sustavima tijela. Scintigrafija kostiju metoda daje uvid u kliničku sliku bolesnika.

Liječnik donosi odluku o tome je li potrebno napraviti scintigrafiju. Zračenje prilikom snimanja je minimalno, ali se svejedno ne preporučuje trudnicama i dojiljama. Upute o pripremi za scintigrafiju pacijent dobiva od inženjera nuklearna medicine, liječnika ili ostalog osoblja kao i kod ostalih dijagnostičkih postupaka. Najčešće injektiranjem u venu odnosno intravenoznom injekcijom unosimo radioaktivnu tvar u tijelo. Scintigrafija je potpuno bezbolna pretraga. Jedinu bol koju možete osjetiti je prilikom primanja injekcije. Nakon što pacijent primi injekciju, radioaktivna tvar se rasprostranjuje po tijelu te zahvaljujući svom kemijskom sastavu dulje se zadržava ili nakuplja u pojedinim organima.

Scintigrafija kostiju je dijagnostička metoda kojom se pomoću radiofarmaka (oni se nakupljaju u kostima), prikazuju zglobovi i kosti. Ova se metoda primjenjuje kod djece i kod odraslih.

Kada izvodimo scintigrafija kostiju?

Ova se pretraga često izvodi (i jako je pouzdana) kod primarnih tumora kosti, metastatskih tumora, osteomijelitisa, sportskih ozljeda, frakture, aseptične nekroze i raznih bolesti zglobova. Ovo se snimanje provodi i kod procjene neobjašnjene boli u kostima, kod otkrivanja metastaze karcinoma dojke, prostate ili štitnjače.

Pripreme za scintigrafiju kostiju

Kada dolazite na snimanje ponesite sve dosadašnje nalaze na osnovu kojih je indicirana pretraga (dijagnostičke i nalaze specijaliste koji je eventualno preporučio pretragu). Prije samog snimanja uklonite sav nakit i  ispraznite mokraćni mjehur jer bi aktivnost u njemu mogla dovesti do smetnji očitavanja snimke zdjeličnog kostura. Ako sumnjate na mogućnost trudnoće ili dojite obavezno prije snimanja obavijestite svog liječnika. Nakon snimanja trebate konzumirati što više tekućine i češće mokriti kako bi uklonili radiofarmake iz organizma.

Kod scintigrafije će pacijent dobiti određenu dozu zračenja jer radiofarmak emitira gama zrake koje nam služe da pratimo njegov put u tijelu. Govori se o vrlo malim dozama zračenja koje ne mogu oštetiti ljudski organizam.

Kako se izvodi scintigrafija kosti

Postoji nekoliko načina izvođenja pretrage, a sve zavisi o uputnoj dijagnozi.

Snimanje se najčešće provodi 3 sata nakon injiciranja radiofarmaka. Pacijent se polegne na krevet ispod gama kamere, zatim se u više projekcija snimaju pojedinačni dijelovi tijela, odnosno glava, prsni koš, kralješnica, zdjelica, ekstremiteti.

Želimo li odrediti lezije čija je značajka pojačana prokrvljenost (npr. osteomijelitis), tada radimo troetapnu scintigrafiju skeleta. Nakon što smo pacijentu injicirali radiofarmak na krevetu za snimanje odmah krećemo sa snimanjem koje najčešće traje 1 minutu (perfuzijska scintigrafija), a nakon toga nastavljamo snimanje ranih statičkih scintigrama (snimanje obično traje oko pola sata, odnosno zavisi o broju potrebnih snimaka).

Nakon prvog dijela snimanja dolazi do pauze od 3-4 sata kada je pacijent  slobodan. Nakon pauze pacijnet se vraća na snimanje kasnih scintigrama cijelog skeleta i to snimanje traje oko sat do sat i pol (snima se glava, prsni koš, kralješnica, zdjelica, ekstremiteti u anteriornoj i posteriornoj projekciji).

Tijekom pauze pacijent smije napustiti odjel nuklearne medicine te može normalno jesti i piti. Važno je naglasiti da pacijent treba piti što više tekućine (1,5-2 litre) u pauzi snimanja i što češće mokriti kako bi brže odstranili radiofarmake iz organizma koje izlučujemo upravo putem mokraće.

Što očekivati tijekom snimanja?

Scintigrafija kosti je bezbolna pretraga. Jedinu bol koju možete osjetiti je prilikom ubrizgavanje injekcije u tijelo.

Tijekom snimanja pojedinačnih scintigrama određenih dijelova tijela pacijent miruje i najčešće leži na krevetu ispod gama kamere. Obično je za vrijeme snimanja potrebno promijeniti nekoliko položaja tijela na zahtjev medicinskog inženjera, koji je uz pacijenta dok god traje snimanje. Kako bi se postigle što bolje slike kamera se obično nalazi vrlo blizu tijela. Ako patite od klaustrofobije obavijestite medicinskog inženjera ili liječnika prije početka snimanja.

Što nakon scintigrafije kostiju

Nakon što ste obavili pretragu možete nastaviti sa svojim uobičajenim aktivnostima. Zbog zračenja se preporuča 24 sata nakon pretrage izbjegavati bliski kontakt s drugim ljudima, a pogotovo s djecom i trudnicama.

Štetnost pretrage

Radioaktivna tekućina koja je unesena u tijelo se rasprostranjuje po cijelom organizmu i ne izaziva alergijske reakcije. S obzirom na druge dijagnostičke pretrage kod kojih se koristi ionizantno zračenje, scintigrafija u pravilu manje ozrači bolesnika. Ponekad je to zračenje manje i od obične rendgenske snimke pluća. Iako nema razloga za strah od scintigrafije trebala bi se koristiti samo onda kada je to medicinski opravdano, jer iako je zračenje vrlo malo treba ga izbjegavati ako za to ne postoji potreba.

Reference:

• https://www.sciencedirect.com/topics/medicine-and-dentistry/scintigraphy
• https://www.radiologyinfo.org/en/info.cfm?pg=bone-scan
• https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11807605
• https://www.cancer.gov/publications/dictionaries/cancer-terms/def/scintigraphy
• https://radnuk.meduniwien.ac.at/en/home/patient-information/worth-knowing/frequently-asked-questions/what-is-scintigraphy/