Neke od pogrešaka koje sigurno činite dok se tuširate

Tuširate se nekoliko puta tjedno, a možda i svaki dan, ali sve to šamponiranje, pjena i ispiranje mogu ozbiljno naštetiti vašoj koži.

Koje su loše navike koje vam štete, i kojih bi se trebali što prije riješiti?

Vruća voda je loša iz dva razloga, kaže dermatologinja Cynthia Bailey. Prvo, vruća uklanja previše prirodnih ulja koje sadrži koža, baš kao što dobro skida masnoće s lonaca i tava kod pranja posuđa. Drugo, pojačava cirkulaciju, pa vam koža može pocrvenjeti i izgledati poput jastoga. To može dovesti do upale, pa možda osjetite svrbež ili čak dobijete osip. Temperatura vode treba biti mlaka. Dakle, približno temperaturi kože ili eventualno samo malo toplija, osobito ako imate krhku kožu koja je sklona isušivanju.

Predugo tuširanje je loša navika također. Premda vam može djelovati ugodno i opuštajuće, pa ste u stanju i pola sata provesti pod tušem, stručnjaci kažu kako to nije dobro. Prema njihovim riječima, 10 minuta tuširanja je posve dovoljno, a sve više je previše jer može dovesti do ljuštenja odnosno perutanja kože.

Izbjegavajte parfimirane šampone jer su štetni. Koristite li parfimirane ili antibakterijske proizvode, njihovi sastojci mogu ugroziti vlažnost vaše kože. Mogu uzrokovati ekstremnu suhoću i svrbež, kaže dermatologinja Rhonda Klein. S godinama koža postaje tanja i gubi prirodnu vlažnost, pa se preporučaju hidratantni proizvodi. Pri kupovini obratite pažnju na opasne sastojke poput parabena, triklosana, umjetnih mirisa, sintetičkih boja, formaldehida i natrij lauril sulfata jer mogu uzrokovati kontaktni dermatitis i abnormalnu suhoću.

Šamponiranje cijelog tijela nije dobro. Ne trebate šamponirati cijelo tijelo već samo određene dijelove poput pazuha, prepona i stopala. Naime, koža se čisti sama, a sapunom i sredstvima za tuširanje narušava se prirodni balans, odnosno uklanjaju se ulja i isušuje koža.

Predugo čekate na hidratizaciju. Dermatolozi slažu, tri je čarobni broj. Prođe li više od tri minute nakon što ste izašli ispod tuša do nanošenja hidratantnog mlijeka za tijelo, koža gubi vlažnost. Nakon što završite s tuširanjem, nježno se ručnikom obrišite, a potom nanesite obilnu količinu hidratantne kreme ili mlijeka koje sadrži ceramide.

Ne mijenjate spužvicu dovoljno često. Spužva za kupanje je idealno mjesto za bakterije, a neke od njih mogu biti i prilično opasne za zdravlje. Svaki put kada se spužva namoči, a ne osuši do kraja, bakterije se razmnožavaju. Na taj način narednim kupanjem zapravo raznosite bakterije po cijelom tijelu. Stručnjaci savjetuju da je mijenjate svaka četiri tjedna.

Bacate novac na ‘prirodne’ proizvode, a ne znate im porijeklo. Trend je brinuti o zaštiti okoliša i prirodi. No, mnogi proizvodi čiji se proizvođači pozivaju na ekološku prihvatljivost, i nisu baš toliko dobri kao što mislite, a mogu biti puno skuplji. Naime, čak i ‘prirodni’ ili organski proizvodi mogu skinuti prirodni lipidni sloj s površine kože i uništiti zaštitnu barijeru. Sve dok se pridržavate proizvoda bez umjetnih boja, mirisa i drugih agresivnih sastojaka, možete smatrati da se ponašate odgovorno prema svojoj koži.

Pranje kose svaki dan nije baš pametno. Stručnjaci kažu da je kosa najljepša kada prirodna ulja s tjemena preuzmu korijen kose. Kosu perite svaki drugi, ili čak treći dan. Imate li tanku i osjetljivu kosu, izbjegavajte prečesto šamponiranje. Dakle, ne više od dva puta tjedno jer ćete tako zadržati proizvodnju prirodnih ulja.

Godinama koristite jedan te isti šampon? Baš kao što koža s godinama postaje nježna i suha, tako je i s kosom. Nakon 50-te godine života, kosa zahtijeva više njege. S godinama kosa gubi proteine, elastičnost i gustoću. Zaštitite je tako što ćete koristiti šampone koji ne sadrže sulfate i puno su nježniji.