Posljednje vrijeme sve češće čitamo deklaracije proizvoda koje kupujemo, posebice ako je riječ o hrani.
Ovo su neki sastojci koje bismo, prema preporuci stručnjaka trebali izbjegavati.
Umjetni zaslađivači svakako spadaju u ovu skupinu. Umjetni zaslađivači su izvor ‘praznih kalorija’ i često se povezuju s nastankom dijabetesa tipa II, stoga bismo ih trebali izbjegavati, baš kao i proizvode koji ih sadrže.
Karaginan ( Carrageenan) – Zbog iznimne sposobnosti hidratacije i povećavanja viskoziteta koristi u prehrambenoj tehnologiji kao dragocjeni aditiv (za zgusnuti, kao emulgator i stabilizator). Najčešće se koristi kod izrade napitka od kakaa, evaporiranog mlijeka, dječje hrane, enteralne hrane i drugih proizvoda u tekućem stanju jer sprječava raslojavanje i taloženje te osigurava homogenost, tečnost i odgovarajući stupanj gustoće.
Boja karamele nije zdrava kako izgleda. Boja karamele koja se koristi u mnogim gaziranim napicima, sladoledima, slatkišima i gotovim umacima za meso ima malo veze s karamelom. Umjesto da je riječ o rastopljenom šećeru, boja karamele se sintetički proizvodi u reakciji šećera, amonijaka i sulfita. Ovaj proces rezultira kemikalijama 2-metilimidazolom i 4-metilimidazolom, koje se povezuju s problemima štitnjače, jetre, rakom pluća i leukemijom. Postoje četiri tipa boje karamele, a dvije koje se dobivaju uz pomoć amonijaka, mogu štetiti zdravlju, piše portal Alternativa za Vas.
Trans masne kiseline također trebate izbjegavati. Riječ je o umjetnim nezasićenim mastima koje se dodaju prerađenoj hrani kako bi im se produžio rok trajnosti. Ovaj sastojak u prehrambenim proizvodima može povećati rizik od srčanih oboljenja pa ga je poželjno izbjegavati.
Šećer ne treba posebno predstavljati, no još jednom ćemo napomenuti da je unos šećera poželjno svesti na minimum.
Monosodium Glutamate (MSG) – MSG još se zove ‘poboljšivač okusa’, a njegova namjena je da gotovim proizvodima da bolji okus. Iako zaista poboljšava okus hrane, ova kemijska tvar razara mozak, remeti rad hormona i povezan je s cijelim nizom bolesti.
Visoko-fruktozni kukuruzni sirup – Proizvođači često koriste glukozno-fruktozni sirup jer je znatno jeftiniji od šećera. Osim toga, HFCS produžuje rok trajanja proizvoda. Glukozno-fruktozni sirup se naširoko koristi kao zamjena za šećer u mnogim gaziranim pićima, sokovima, jogurtima, žitaricama, pecivima i gotovim juhama. Nažalost, kao i mnogi drugi aditivi, glukozno-fruktozni sirup ima razarajuće djelovanje na naše zdravlje.
Kultni horor filmovi mnogima su odlična zabava, osobito u vrijeme Halloweena. Ali nakon što ste…
Dana 17. studenog 2024., Stipe Miočić, jedan od najvećih teškaša u povijesti MMA-a, objavio je…
Casablanca film je jedan od onih filmova koje prepoznajete čak i prije nego što ih…
Rijeka će 16. i 17. studenog postati središte holističkog zdravlja, duhovnosti i osobnog razvoja. Ove…
Celijakija je autoimuna bolest koja se aktivira glutenom, proteinom prisutnim u žitaricama kao što su…
Sport i natjecanje na svjetskoj sceni oduvijek su izazivali ne samo interes i uzbuđenje, već…