Bronhoskopija – što je, te kako se i zašto radi?

Bronhoskopija je posebna medicinska tehnologija (postupak) prilikom kojeg se u dišne putove uvodi endoskop. Što pokazuje bronhoskopija, i još mnogo toga na ovu temu pročitajte u nastakvu.

Fleksibilna fiberbronhoskopija (bronhoskop sa optičkim vlaknima) je zamijenila rigidnu bronhoskopiju u gotovo svim dijagnostičkim indikacijama, kao i kod većine terapijskih indikacija. Rigidna bronhoskopija se danas (u modernoj medicini) koristi samo kada su potrebni širi otvor i kanali za bolju vizualizaciju i rad.

Primjeri kada još i danas koristimo rigidnu bronhoskopiju je zbrinjavanje aktivne obilne plućne hemoragije. Potreba za rigidnom bronhoskopijom dolazi jer rigidni bronhoskop bolje prikazuje izvor krvarenja, a kroz široke kanale za sukciju može se bolje izvršiti aspiracija i spriječiti asfiksija. Rigidnu bronhoskopiju često koristimo i za uklanjanje stranih tijela u male djece kao i opstruktivne endobronhalne lezije koje treba spaliti laserom. Koristi se kada radimo biopsiju hipervaskulariziranih tumora, te za postavljanje stenta. Gotovo se svaki moderni fleksibilni bronhoskop može priključiti na video-stup u boji, što znatno olakšava vizualizaciju dišnih putova i dokumentiranje nalaza.

Što pokazuje bronhoskopija

Dijagnostički gledano, fleksibilna fiberbronhoskopija omogućava nam direktnu vizualizaciju dišnih putova i pregled svih ušća do sedme (7.) generacije grananja bronha. Na taj način možemo dijagnosticirati uzorkovanje sekreta i stanica, odnosno uzeti bronhoaspirat, četkicu i lavažu. Moguće je uraditi endobronhalnu biopsiju, biopsiju parenhima i medijastinalnih struktura. U terapijske svrhe fiberbronhoskopija služi za aspiraciju obilnog i gustog ili žilavog sekreta.

Bronhoskopija je postupak koji može izvoditi samo pulmolog ili obučen kirurg, i to u kontroliranim uvjetima. Obično se izvodi u operacijskoj dvorani ili u jedinici intenzivnog liječenja (za bolesnike na respiratoru).

Prije postupka se pacijent treba pripremiti, što opet izvodi obučeno medicinsko osoblje. Među ostalim, koraci koje treba poduzeti su: Osigurati venski put (braunila), kontrolirati krvni tlak, kontrolirati oksimetriju pulsa i pratiti rad srca. Na raspolaganju mora biti i kisik. Prije samog postupka bolesniku se nekada može dati benzodiapezin kratkog djelovanja, opijat, ili oboje da bi se smanjila napetost, nelagoda i kašalj.

Anestezija prilikom bronhoskopije

Anestezija se izvodi na ždrijelu i glasnicama, uz pomoć lidokaina (1 ili 2%) raspršivačem. Nakon blage anestezije, bronhoskop se premaže lidokainskim gelom a zatim uvodi kroz nosnicu ili kroz usta, a pacijentu se prethodno stavlja plastični šuplji usnik koji sprječava ugriz aparata. Nakon inspekcije nazofarinksa i larinksa, bronhoskop prolazi između glasnica tijekom inspirija, pa nakon toga u traheju i gornje dišne putove.

Ukoliko ima potrebe, moguće je uraditi još nekoliko dodatnih postupaka bez ili pod kontrolom fluoroskopije. Mislimo na postupke kao što su: bronhoaspiracija (ubrizga se fiziološka otopina a zatim aspirira iz dišnih putova), četkanje bronha (postupak prilikom kojeg se uvodi četkica kroz bronhoskopa te se vrši abrazija sumnjivih promjene), bronhoalveolara lavaža.

Nakon što se završi postupak, pacijent se obavezno promatra sljedeća 2 do 4 sata, uz primjenu kisika. Oporavak nadgleda stručno medicinsko osoblje, a nakon transbronhalne biopsije pluća obično se uradi kontrolni RTG pluća, da bi se isključio pneumotoraks.

Ozbiljne komplikacije tijekom i nakon zahvata su rijetke. Moguće je da se pojavi neznatno krvarenje na mjesta biopsije i vrućica, ali tek u 10 do 15% slučajeva. Nekada premedikacija može da uzrokuje prekomjernu sedaciju i depresiju centra za disanje, hipotenziju i srčane aritmije. Sami postupak bronhoskopije može izazvati edem ili povredu larinksa s promuklošću, hipoksemiju u bolesnika s narušenom izmjenom plinova, aritmije a, u rijetkim slučajevima infekciju zbog nedovoljno steriliziranih instrumenata. Mortalitet je 1 do 4/10000 bolesnika, a pod najvećim su rizikom stariji pacijenti i pacijenti sa drugim bolestima (KOPB, koronarna bolest, pneumonija s hipoksemijom, uznapredovala neoplazma, mentalna disfunkcija).

Nakon toliko stručnih definicija i terminologije, sada ćemo opisati bronhoskopiju u nama razumljivom slobodnom govoru.

Prvo da odgovorimo na pitanje – Što je bronhoskopija?

Bronhoskopija je postupak kojim se pregledavaju dišni putovi pomoću savitljivog instrumenta poprečnog presjeka 6 mm koji se zove fleksibilni bronhoskop. Na ovom se instrumentu nalazi malena kamera uz pomoć koje se snima i pregledava stanje pacijenta iznutra.

Razlikujemo dvije vrste bronhoskopije:

• dijagnostička bronhoskopija – postupak kojim se istražuje postojeći problem
• terapijska bronhoskopija – postupak prilikom kojeg se rješava postojeći problem u dišnim putovima

Kako se pacijent priprema za bronhoskopiju?

Zahvat sam po sebi nije složen ili opasan, ali se trebaju odraditi pripreme prije izvođenja. Priprema se radi u dogovoru sa liječnikom koji će raditi postupak.

Obično je potrebno da se prestanu uzimati lijekovi pet dana prije pretrage, posebno lijekovi koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (Andol, Aspirin). Tri dana prije pretrage pacijent ne smije uzimati Marivarin, a jedan dan prije pretrage potrebno je prekinuti heparinsku terapiju.

Prije samog postupka, za vrijeme priprema ili čak i prije, potrebno je donijeti svu potrebnu medicinsku dokumentaciju. Dakle, liječniku na uvid trebate donijeti dotadašnju medicinsku dokumentaciju, svježi laboratorijski nalazi krvi, podatke o eventualnoj alergiji, rtg snimke pluća ili CT.

Za sve dodatne upute pitajte liječnika koji radi pregled prije postupka, odnosno liječnika koji će raditi bronhoskopiju.

Ako pacijent ima neku propisanu terapiju koju pije ujutro, uz savjetovanje sa liječnikom možete ujutro (2 sata prije pretrage) popiti rano ujutro s malo tekućine.

Bronhoskopski pregled se radi natašte, a to znači da pacijent ne jede niti pije ništa najmanje 8 sati prije postupka. Također, pacijent ne smije pušiti 48 sati prije pretrage. Ukoliko pacijent ima zubnu protezu medicinsko osoblje će ga podsjetiti da je izvadi, te da skine naočale ako ih nosi. Ako pacijent uzima lijekove, uz savjetovanje sa liječnikom terapiju će možda biti potrebno korigirati.

Kako se radi postupak – bronhoskopija?

Ovaj postupak nije bolan, ali može biti neugodan. Bronhoskopija se izvodi u sjedećem ili ležećem položaju pacijenta, a traje oko 5-10 minuta. Postupak se izvodi tako da se bronhoskop uvodi kroz nos ili usta, a u iznimnim slučajevima kroz trahealnu stomu.

Da bi blokirali reflekse kašlja, i smanjili osjećaj nelagode, pacijentu se daje lokalna anestezija. Ukoliko pacijent ima izražen osjećaj straha ili jake reflekse, po dogovoru sa liječnikom se postupak može izvesti u blagoj općoj anesteziji. Za vrijeme postupka (što je i cilj) pregledavaju se dišni putovi, pluća te uzimaju uzorci za bakteriološku, citološku i patohistološku analizu. Za vrijeme izvođenja ovog pregleda, potrebno je da pacijent normalno diše.

Asistiranje – Prilikom izvođenju pregleda podrazumijeva:

• Skidanje zubne proteze
• Postavljanje specijalnog štitnika u obliku cucle u usta bolesnika da ne bi pregrizao bronhoskop (ukoliko se uvodi oralno)
• Postavljanje bolesnika u ležeći položaj
• Priprema anestezije – procedura se može izvoditi sa lokalnom anestezijom ili kratkotrajnom intravenskom općom anestezijom
• Kontrola vitalnih funkcija i saturacije – tijekom bronhoskopije se prate krvni tlak i koncentracija kisika u krvi
• Asistiranje pri uzimanju isječka i njegovo pravilno odlaganje u fiksator

Oporavak nakon pregleda – bronhoskopije

Nakon ovog pregleda pacijent ne smije jesti ni piti dva sata jer ima oslabljene reflekse gutanja.

Također, pacijent ne smije samostalno voziti, i potrebno je da izbjegava rad sljedećih 24 sata. Zbog lijekova koji se koriste tijekom bronhoskopije moguće je da pacijent ima kratkotrajnu promjenu okusa, da ima osjećaj pojačanog stvaranja sline, suhoće grla ili promuklost. Ove manje tegobe će vjerojatno prestati u roku od jedan do dva dana.

Moguće komplikacije kod bronhoskopije

Premda je bronhoskopija siguran postupak (pregled), nekada se mogu pojaviti neke komplikacije.

U nekim slučajevima mogu se pojaviti komplikacije kao što su:

• pojava krvi nakon bronhoskopije
• kratkotrajni porast temperature
• istjecanje zraka u pleuralni prostor
• povraćanje i problemi s disanjem
• bronhospazam
• kolaps pluća (vrlo rijetko)
• srčani udar (vrlo rijetko)