Koristimo kolačiće Za pružanje boljeg korisničkog iskustva.

Nastavkom pregleda stranice, prihvaćate uvjete i korištenje kolačića. Saznajte više

Slažem se

Tajna trećeg oka

  • Subota, 28 Prosinac 2013 11:22
  • Pročitano 3684 puta

Moderna znanost slaže se sa tvrdnjom da kvaliteta i trajanje našeg života uvelike ovisi o funkcioniranju našeg endokrinog sustava. Dugo vremena smatralo se da je za to zaslužan krvožilni sustav, međutim daljnjim promatranjem i istraživanjem ustanovilo se upravo suprotno.

Piše: Goran Mizdrak, Divne Energy Park

Pituarna žlijezdaEndokrini sustav je sustav žlijezda sa unutrašnjim izlučivanjem (endokrine žlijezde). Sastoji se od pinealne i pituitarne žlijezde, tiroidne i paratiroidne žlijezde, timusa, gušterače, te nadbubrežnih i spolnih žlijezda. Proizvodi i luči oko 140 kemijskih supstanci ili hormona koji zatim putuju kroz krv do organa i tkiva u tijelu.

Zajedno sa živčanim sustavom endokrini sustav upravlja svim tjelesnim funkcijama. Isto tako, od velike je važnosti jer utječe na rast, promjene u tijelu (pogotovo za vrijeme puberteta), prilagodbu na okolinu, reprodukciju, karakter, te reagiranje na opasnost.

Harmoničan rad žlijezda itekako je bitan za našu kvalitetu života. Na primjer, ako vaše nadbubrežne žlijezde, koje inače luče adrenalin, ne funkcioniraju optimalno, u stresnim situacijama ili trenucima opasnosti nećete moći reagirati na ispravan način i u ispravno vrijeme.

Isto tako, ako se timusna žlijezda za vrijeme puberteta ne smanji osoba će imati problema kod prilagodbe sa okolinom, te će imati slab imunitet. Nadalje, pokazalo se da osobe koje pate od depresije, obično imaju problema sa radom štitne žlijezde.

Sve endokrine žlijezde su ovisne jedna o drugoj. Ako samo jedna od njih ne funkcionira ispravno, automatski ugrožava cijeli sustav, jer ostale žlijezde moraju pomagati u njenom oporavku. Možemo reći da su čakre zapravo suptilna slika našeg sustava žlijezda sa unutrašnjim izlučivanjem.


Misterij pinealne žlijezde

Mistično treće okoMeđutim, od svih žlijezda, najviše pažnje plijeni žlijezda, koja već dugo vremena predstavlja nepoznanicu. Nalazi se duboko u našem mozgu, a riječ je o pinealnoj žlijezdi.

U posljednje vrijeme među znanstvenim krugovima mnogo se raspravlja o pinealnoj žlijezdi i njenoj ulozi u svakodnevnom životu. Dugi period vremena ta zrnasta žlijezda smatrala se nebitnom za čovjekovu evoluciju.

Za mnoge znanstvenike, ona je bila tek zakržljala i suvišna žlijezda koja nema svoju pravu funkciju. Danas je rasprava došla do te točke da se upravo ona počinje smatrati najbitnijom žlijezdom u tijelu.

Međutim, u svijetu mistike i spiritualnosti, odavno se znalo da je upravo pinealna žlijezda ta koja je odgovorna za čovjekov duhovni napredak. Popularni termin Treće oko zapravo se povezuje sa pinealnom žlijezdom.

Osim trećeg oka, upotrebljavali su se još i nazivi kao što su: Unutarnje oko, Šivino oko, Horusovo oko, Minnakanam itd. Svi ovi nazivi zapravo su predstavljali sinonim za čovjekovu intuiciju, kao i za čovjekovo sveopće poimanje svijeta, života i univerzalne ljubavi.

Tako da možemo reći da okom vidimo svijet oko sebe, dok ga pinealnom žlijezdom shvaćamo. Francuski filozof René Descartes među prvima je načeo ovu temu u svojoj knjizi ″Traté de l′ Homme″ iz 1664 godine.

Vjerovao je u tezu da upravo pinealna žlijezda predstavlja poveznicu između uma i tijela. Pored njega tu su bili još Herofill i Batllie, te mnogi drevni mudraci koji su ostavili zapise po kojima možemo naslutiti da su govorili upravo o pinealnoj žlijezdi.

Tako se u ″Taittireeyi Upanishadi″  jednom starom vedskom spisu na sanskrtu navodi sljedeći tekst:  ″Tamo gdje se lubanja dijeli, tamo leže Božja Vrata″. U Bibliji, također možemo naći citat: ″ Ako je tvoje oko cijelo, cijelo tijelo će biti u svijetlu″.           

Pinealna žlijezda ili epifiza je organ češerastog oblika smješten u glavi upravo na mjestu gdje se razdvajaju dvije polutke. Dok se još nalazimo u majčinoj utrobi, prva žlijezda koja se razvija sa našim tijelom je upravo pinealna žlijezda. Crveno-sive je boje i  kod prosječnog čovjeka ona je promjera oko 5-8 mm.

Za razliku od svih ostalih žlijezda, pinealna žlijezda dobiva energiju preko očiju. Putem očnih živaca svjetlost se prenosi u stražnji dio mozga, gdje se nalazi centar za vid i hipotalamus. Sve informacije koje dobijemo preko osjetilnih organa nakupljaju se u hipotalamusu. Ovaj dio mozga zaslužan je za reguliranje autonomnog živčanog sustava, endokrinih žlijezda, pa tako i osnovnih životnih funkcija.

Od svijetlosti unesene kroz oči, oko 75% dolazi u hipotalamus odakle zatim putuje u pinealnu žlijezdu i na taj ju način stimulira, te ju potiče da luči hormone u mozak i krv. Ovo je jedan od razloga po čemu se pinealna žlijezda razlikuje od ostalih žlijezda koje energiju dobivaju od tijela. Upravo zbog njenog reagiranja na svijetlost smatra se ostatkom trećeg oka.  


Hormon sreće i hormon spavanja

Dan i noćAko ste se ikada bavili vježbama joge ili nekim ezoterijskim znanjem, vjerojatno ste čuli za gledanje plamena svijeće. Ovo je samo jedna od tehnika, čiji je zadatak stimuliranje pinealne žlijezde.

Naravno, sunčeva svjetlost predstavlja za ovaj organ osnovnu hranu. Zahvaljujući ovom procesu, svjetlost koju dobijemo preko očiju dolazi u svaku stanicu našeg tijela. Energijom se opskrbljuju spolni organi, jetra, bubrezi, koža, poboljšava se imunitet, krvni tlak, motorika, san i općenito naše raspoloženje.

Danas je znanstveno dokazano da je otprilike sto tjelesnih funkcija podložno i ovisi o cirkadiurnom ritmu i pinealnoj žlijezdi. Cirkadiurni ritam je zapravo reakcija tijela na izmjenu dana i noći, odnosno budnog stanja svijesti i spavanja.

Tijekom dana, svijetlost primljena preko očiju, prenosi se do pinealne žlijezde koja zatim luči i pohranjuje hormon serotonin. Kada padne noć, ovaj isti hormon pinealna žlijezda pretvara u melatonin, koji se dalje prenosi u mozak i krv. Serotonin i melatonin imaju širok spektar djelovanja na naše tijelo i um.

Melatonin je odgovoran za regeneraciju unutarnjih organa, kože, kose kao i spolnih organa (regulaciju menstrualnog ciklusa). Također je odgovoran za mladolik izgled, kao i za kvalitetu odmora i sna. Osnovni razlog zašto starije osobe ne mogu puno spavati je upravo manjak melatonina. Serotonin se još naziva hormonom sreće jer nam pobuđuje osjećaj mira, zadovoljstva i entuzijazma. Ravnoteža kod lučenja ovih dvaju hormona stoga predstavlja i ravnotežu u našem svakodnevnom životu.

Ocijeni sadržaj
(17 puta ocijenjeno)
Molim Vas prijavite se ako želite komentarati članak

Alternativa.hr je vaš portal u alternativu namijenjen informiranju javnosti, poticanju zdravog i pozitivnog življenja, zajedništvu i sreći. Čitajte, gledajte i dijelite sadržaje te doprinosite širenju kvalitetnih informacija i ideja svojim dobronamjernim komentarima i člancima :)

 

alternativa fb stranice  alternativa google plus stranice  alternativa youtube stream