Koristimo kolačiće Za pružanje boljeg korisničkog iskustva.

Nastavkom pregleda stranice, prihvaćate uvjete i korištenje kolačića. Saznajte više

Slažem se

Karnozin u liječenju autizma

  • Petak, 27 Siječanj 2017 08:10
  • Pročitano 415 puta

Liječnik Michael Chez (dječji neurolog iz Chicaga) prvi je koristio karnozin u terapiji autizma. Tim znanstvenika spomenutog liječnika je 2002. godine objavio znanstveni rad o korištenju karnozina u terapiji djece sa spektrom autističnih poremećaja (ASD).

U studiji je sudjelovalo ukupno 31 dijete s autizmom dobi od 3 do 12,5 godina. Djeca su bila podijeljena u dvije skupine. Jedna skupina je 8 tjedana dobivala karnozin u dozi od 800 mg dnevno dok je druga grupa u istom periodu dobivala placebo. Studija je bila dvostruko slijepa jer ni sudionici niti oni koji su vršili eksperiment nisu znali koja grupa dobiva karnozin, a koja ne.

Na početku studije su napravljeni testovi kojima su izmjerili razinu njihovih sposobnosti i stupnja invaliditeta, uključujući i Giliam Autism Rating Scale (GARS), Childhood Autism Rating Scale (CARS), Expressive and Receptive One-World Picture Vocabulary tests (E/ROWPVT) i Clinical Global Impression of Change (CGI).

Svaka 2 tjedna djeca su radila CGI testove te su roditelji ocjenjivali njihovo znanje. Ostali testovi su ponovljeni na kraju eksperimenta. Rezultati su pokazali kako djeca tretirana placebom, nisu pokazala statistički značajne promjene u govoru. Kod djece koja su uzimala karnozin uočen je napredak u socijalizaciji, ponašanju, komunikaciji i razumijevanju govora.

Znanost potvrđuje efikasnost karnozina

efikasnost karnozinaZaključak studije pokazuje pozitivan utjecaj karnozina na razumijevanje i produkciju govora, na sluh, socijalizaciju, svijest o okolini i finu motoriku. Poboljšanje se primjećuje u periodu između 1. i 8. tjedna od početka primjene karnozina. Rezultati djece koja su sudjelovala u studiji sa karnozinom, pokazuju statistički značajan napredak u opsegu procjene ponašanja za 18%, komunikacije za 16% i socijalne interakcije za 27%. U toku studije nisu zabilježeni štetni učinci karnozina.

Liječnik Chez i njegovi kolege nisu znali točan mehanizam djelovanja karnozina i potrebno je bilo provesti biokemijska istraživanja o njegovom djelovanju na mozak. U svakom slučaju, karnozin je koristan dodatak prehrani koji poboljšava funkcioniranje neurona kod djece s ASD i vjerojatno djeluje selektivno. Liječnik Chez je zaključio kako karnozin stimulira prednje dijelove mozga povećavajući njegovu aktivnost što dovodi do općeg poboljšanja moždane funkcije jer ne postoji bolja interakcija između mozga i neurotransmitera koji djeluju u dubljim dijelovima mozga.

Sve veći broj istraživanja pokazuje kako frontalni i temporalni dijelovi mozga kontroliraju osjećanja, epileptičku i kognitivnu aktivnost, izražajnost govora i apstraktnog razmišljanja. Autonomni živčani sustav je dio subkortikalnih centara centralnog živčanog sustava kod kojih svaki ima svoju funkciju i harmonično uzajamno djelovanje što je neophodno za socijalne vještine, emocije itd. Kod autizma, razvoj i sazrijevanje subkortikalnih centara su zaustavljeni. Time su poremećeni i adaptivni mehanizmi koji reguliraju nivo stresa.

Karnozin je prirodni sastojak ljudskog organizma koji se unosi i putem hrane, a glavni izvor mu je meso. No, apsorpcija čistog karnozina je vrlo ograničena jer se u procesu probave karnozin rastavlja na 2 aminokiseline od kojih se sastoji. Kada se karnozin unese u obliku dodatka prehrani, tijelo ga je u stanju apsorbirati čak 70% pa naviše. Apsorpcija se odvija u gornjim dijelovima tankog crijeva (zato se i preporučuje uzimanje karnozina na prazan želudac), a odatle se putem krvi prenosi u mišiće, srce, mozak i druge organe.


Kako su povezani stres i autizam

stres i autizamDijagnostička metoda koju liječnik Kučera primjenjuje u praksi naziva se analiza varijabilnosti srčane frekvencije (HRV-heart rate variability analysis). Ona daje objektivnu sliku o svakodnevnom stresu autistične djece. Na web stranicama liječnika Kučere piše: „HRV test je test za određivanje statusa autonomnog živčanog sustava, njegovih komponenti te razine kontrole i regulacije, rezervi, performanse i efikasnosti“.

Ovi nalazi zapravo ukazuju na stanje tijela – kako je organizirano, tako se i ponaša. Jedan od parametara u ovoj analizi je stres indeks čije su fiziološke vrijednosti u rasponu od 50 do 70 jedinica kod djece, a do 150 jedinica kod odraslih. Kod djece s autizmom, vrijednosti stres indeksa su obično 700 do 800 jedinica, nekada i više. Ta vrijednost odgovara stanju ekstremne iscrpljenosti od stresa kod odraslih. Možemo pretpostaviti kako zbog niskih sposobnosti prilagođavanja, djeca s autizmom doživljavaju neku vrstu konstantnog stresa.

Zbog toga, oni bježe u svoj unutrašnji svijet i kompenziraju to raznim stereotipima i ritualima koji predstavljaju njihovu sigurnost. Za nas veliku vrijednost ima saznanje da se djeca s autizmom ponašaju neprilagođeno iz straha od vanjskog svijeta koji ne razumiju. Mi bi trebali iskoristiti ovo znanje na pravi način u kvalitetnom odgoju te djece.

HRV test koristi točnu provjeru i usporedbu stanja prije početka korištenja karnozina i poslije nekoliko mjeseci korištenja. Prvim mjerenjem, stres indeks je kod većine djece vrlo visok, korištenjem karnozina opada, a prvi rezultati se obično primjećuju nakon tri mjeseca kada se ponovo radi mjerenje. Početak djelovanja karnozina je individualan. Kod neke djece se učinci brzo primijete, a kod neke je potrebna godina dana ili čak dvije. Učinci također ovise o doziranju i vremenu korištenja. Ponekada je za održavanje pozitivnih učinaka potrebna doživotna upotreba. 

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)
Molim Vas prijavite se ako želite komentarati članak

Alternativa.hr je vaš portal u alternativu namijenjen informiranju javnosti, poticanju zdravog i pozitivnog življenja, zajedništvu i sreći. Čitajte, gledajte i dijelite sadržaje te doprinosite širenju kvalitetnih informacija i ideja svojim dobronamjernim komentarima i člancima :)

 

alternativa fb stranice  alternativa google plus stranice  alternativa youtube stream