Koristimo kolačiće Za pružanje boljeg korisničkog iskustva.

Nastavkom pregleda stranice, prihvaćate uvjete i korištenje kolačića. Saznajte više

Slažem se

Mit o dobrom i lošem kolesterolu II.dio

  • Nedjelja, 11 Siječanj 2015 11:52
  • Pročitano 1059 puta

Pored velike reklame novog proizvoda - biljnog margarina, ljudi nisu bili baš oduševljeni, pa su radije i dalje jeli životinjsku mast.

Piše: Ivona Živković

Pročitajte i I.dio članka prije daljnjeg čitanja.

Trgovački kartel je onda smislio način da proizvođači maslac počnu centrifugirati umjesto da ga kao do tada samo mućkaju. Tako je maslac postao masa bez ukusa i izgubio je svoju žutu boju. Tada su marketinški stručnjaci počeli reklamirati margarin koji se gotovo uopće ne razlikuje od maslaca, a jeftiniji je. Ali, kupci su i dalje bili skeptični.


Znanstvene laži

reklama za margarinKonačno su trgovci smislili pakleni plan. Platili su koruptivne znanstvenike da smisle teoriju po kojoj su biljne masti zdravije od životinjskih. Tako su iz “znanstvenih” krugova plasirane tri najveće znanstvene laži:
1. Zasićene masti su loše za ljudski metabolizam pa se zato moraju koristiti nezasićena biljna ulja.
2. Nezasićena biljna ulja su dobra za zdravlje.
3. Kolesterol je loš za zdravlje jer izaziva arteriosklerozu i može biti uzročnik srčanog udara, pa je potrebno preventivno djelovati "pravilnom prehranom".

Ideja za ovu znanstvenu laž sa kolesterolom, vjerojatno je nastala jednim pogrešnim zaključkom donesenim nakon eksperimenta koji su 1913. god. obavila dva ruska znanstvenika dr. N. Aničkov i S. Čalatov. Oni su hranili svoje eksperimentalne zečeve čistim kristalnim kolesterolom, a zečevi su zbog toga dobili arteriosklerozu. Tako su zaključili da je u stvari povećani kolesterol uzročnik arterioskleroze. No, čini se da su znanstvenici zaboravili da kristal kolesterola predstavlja neprirodnu supstancu i ona je poznata kao oksi-kolesterol. Istu grešku u zaključivanju radili su i mnogi drugi.


Klinika Mayo

klinika MayoU svakom slučaju počela je ubrzo preko američkih medija i popularnih medicinskih časopisa neviđeno jaka kampanja u “borbi za zdravu prehranu“. Što jesti? Maslac ili margarin? Evo što vam i danas savjetuje doktorica Martha Grogan ispred čuvene klinike “Mayo”.

“Margarin se radi od biljnih ulja i ne sadrži kolesterol. Margarin ima visok nivo dobrih masti – poli-nezasićenih i mono-nezasićenih za razliku od maslaca. Ove vrste masti pomažu smanjenju lipoproteina male gustoće ili “lošeg” kolesterola kada se on uzima umjesto zasićenih masti. Maslac je, s druge strane, napravljen od životinjske masti i on sadrži kolesterol i visoke nivoe zasićenih masti”.

Doktorica dalje još malo elaborira teoriju kako bi “velika medicinska znanost” bila kompleksnija za laike i usmjerila ih još preciznije u način kako pripremiti svoj “zdravi” jelovnik (naravno, tako da profit uberu tvrtke koje proizvode biljna ulja). “Ali nisu svi margarini napravljeni na isti način, pa neki mogu biti lošiji nego maslac. Tvrđi margarin ima više trans masti pa tako margarini u stiku imaju više trans masti nego oni u tubi. Kao zasićene masti, trans masti povećavaju kolesterol u krvi i povećavaju rizik od srčanog udara. Pored toga, trans masti mogu smanjiti visoko-gust lipoprotein (HDL) ili takozvani “dobar” kolesterol”. 

Doktorica Mayo klinike onda savjetuje čitatelje da su “Benecol” i “Promise Activ” preparati sada još više ojačani sterolima i stanolima koji pomažu smanjenju “lošeg” kolesterola. Za one koji se ne mogu odreći ukusa maslaca, doktorica Grogan preporučuje onda radije uzeti tučeni maslac koji je svijetle boje (takoreći bezbojan).


Moć farmakobiznisa

moć farmakobiznisaDa se podsjetimo, prirodni maslac koji se dobiva od krava što pasu mladu sočnu travu, žute je boje. No, prehrambena industrija i farmakobiznis zato imaju svoje liječnike koji pričaju i pišu za novine, jer poznato je kako mnogi ljudi vjeruju samo onome što kažu liječnici. Bez obzira koliko te “stručne” tvrdnje nemaju veze sa logikom. Zato se danas steroli i stanoli stavljaju u sve veći broj namirnica, pa ih pored margarina ima u soku od naranče, u raznim prerađevinama od žitarica itd.

I Američka agencija za hranu i lijekove - FDA, ovo odobrava i preporučuje. Naravno, iza ove državne agencije stoje moćni privatni poslovni karteli. Naravno, građanima se savjetuje da obavezno provjere nivo kolesterola u krvi, jer ako je povišen, može doći do srčanih oboljenja. Zato liječnici brže bolje propisuju i farmaceutske tvorevine koje sprečavaju stvaranje kolesterola u organizmu i oni se nazivaju - statini. 

Ima ih više tipova (simvastatin, fluvastatin, atorvastain, pravavstatin itd.). Zahvaljujući “brižnim “ medijima i popularnim medicinskim časopisima, nametnuli su se kao obavezna terapija milijunima ljudi u svijetu. U SAD-u oko 15 milijuna ljudi uzima statine, a u svijetu oko 25 milijuna. Godišnja svjetska zarada na statinima je oko 20 milijardi dolara. Samo popularni Lipitor zarađuje 9 milijardi dolara godišnje.

Ali vjerovali ili ne, broj srčanih i drugih kardiovaskularnih oboljenja se nije smanjio. Ljudi i dalje imaju srčane infarkte, moždane udare, rakove… Dakle, vidimo malo i drugu teoriju o kolesterolima, onu koju moćne privatne klinike i korporativni biznis koji je iza njih, ne prihvaćaju.


Razorni učinci statina

Robert J. RowenO tome da snižavanje ukupnog nivoa kolesterola statinima može dovesti do oštećenja kognitivnih moždanih funkcija upozorio je dr. Robert J. Rowen 2007. u svom radu “Neurobiologija starenja”. S obzirom da su moždani neuroni uglavnom membrane, a one su praktično sačinjene od kolesterola, nedostatak kolesterola može oštetiti njihovu funkciju. I to se upravo i događa - starenjem.

Dr. Rowen na osnovu svojih ispitivanja utvrdio je da snižavanje nivoa kolesterola statinima i te kako slabi ne samo funkcije pamćenja, već smanjuje i brzinu rada mozga u obradi podataka. Zapravo, tek 2001. god. otkriveno je da oko 90 posto stanica u mozgu su u stvari glija stanice. To nisu živčane stanice kroz koje moždane stanice komuniciraju, pa su one uvijek smatrane nekom vrstom besmisla.

U stvari besmisao je i dalje znanstveno uvjerenje da se u mozgu može razviti tumor, a zapravo se umnožavaju samo ove glija stanice. Te glija stanice su na užas liječnika koji su naučeni da je kolesterol opasna stvar, sačinjene upravo od – kolesterola. I one pomoću tog kolesterola imaju sposobnost da stvaraju specifične molekule (nazvane apolipoprotein E)  pomoću kojih formiraju sinapse i pomoću njih čvorne spojeve preko kojih razmjenjuju poruke.

Kada su tim živčanim stanicama u laboratoriju znanstvenici dodali kolesterol, one su počele stvarati sinapse kao lude. Statini inhibiraju enzime u jetri prilikom proizvodnje kolesterola, ali isti enzim sudjeluje i u stvaranju kolesterola koji je neophodan mozgu pa je i stvaranje ovih sinapsi onda reducirano. Mozak se time slabi u mnogim svojim funkcijama.

Što se tiče neželjenih nuspojava statina koji nisu navedeni od strane proizvođača ovog “lijeka” tu spada i smanjena proizvodnja Q10 enzima, zatim razaranje mišićnog tkiva, a što je najveći trik oni uopće ne usporavaju arteriosklerozu (radi čijeg sprečavanja ih liječnici propisuju). Čak se podiže i koncentracija Lp seruma što zapravo povećava mogućnost srčanog udara i za 70 posto. Povećava se i rizik od nastanka katarakta i potiskuje se rad čitavog živčanog sistema. 

Zato dr. Rowen upozorava: “Ne smiju vas prevariti spuštanjem kolesterola ispod 170 (mg/dl) pomoću statina. U stvari ako imate zaista visok kolesterol iznad 270, tada treba biti oprezan sa uzimanjem statina”.

Ocijeni sadržaj
(2 puta ocijenjeno)
Molim Vas prijavite se ako želite komentarati članak

Alternativa.hr je vaš portal u alternativu namijenjen informiranju javnosti, poticanju zdravog i pozitivnog življenja, zajedništvu i sreći. Čitajte, gledajte i dijelite sadržaje te doprinosite širenju kvalitetnih informacija i ideja svojim dobronamjernim komentarima i člancima :)

 

alternativa fb stranice  alternativa google plus stranice  alternativa youtube stream