Koristimo kolačiće Za pružanje boljeg korisničkog iskustva.

Nastavkom pregleda stranice, prihvaćate uvjete i korištenje kolačića. Saznajte više

Slažem se

Pravo lice konoplje

  • Subota, 05 Travanj 2014 19:31
  • Pročitano 2689 puta

Konoplja (Canabis sativa) je po nekima biljka koju je Bog stvorio kako bi čovjeku služila za SVE - kao hrana, lijek, miris, energent, građevni i odjevni materijal, stočna hrana, za razne industrijske proizvode i naravno, za uživanje kao cigaretu.

Piše: Ivona Živković

Postoji također vjerovanje da je biljka vanzemaljskog podrijetla jer je jedina biljka na Zemlji koja se pokazuje u dva vidljiva spola- kao muška i ženska konoplja. Kod svih ostalih biljaka spol se mora otkriti analizom kromosoma.


Podrijetlo konoplje

podrijetlo kanabisaPotječe, kaže se, sa Kavkaza, baš odakle potječu i prvi ljudi - nefilimi tj. divovi plavih očiju koji su možda stigli i iz svemira. Spustili su se zatim na područje drevnog Sumera i tu su bili doživljeni kao Bogovi koji su došli sa neba.

Nazvani su anunaki (oni koji su sišli sa neba) i donijeli možda "čarobnu biljku" - za sve. Bilo kako bilo, u Sumeru je tada prije više od 8000 godina naprasno nikla civilizacija. "Bogovi" su stvarali djecu sa zemaljskim kćerima i dosta toga je zapisano u Bibliji. ("Posijati ću za njih biljku o kojoj će se nadaleko čuti i neće više biti gladi na ispošćenoj zemlji". (Ezekija 34/29) .

Konoplja je svakako bila uzgajana u Egiptu prije 6000 godina, kao i u drevnoj Kini odakle i potječe najstariji zapis o njenoj preradi. Prvi usjev koji je čovjek uopće počeo uzgajati u mnogim državama svijeta bila je upravo konoplja.

I danas bi glad u svijetu bila potpuno iskorijenjena kada bi se uzgoj konoplje mogao obavljati slobodno. Njeno sjeme sadrži jedan od najvećih izvora proteina u prirodi. Konoplja posjeduje masne kiseline koje potpuno čiste tijelo od kolesterola. Ove masne kiseline ne nalaze se više nigdje u prirodi. Jedite nekuhane sjemenke konoplje (ukoliko ih nađete po radnjama).

Zovu je još bhang, gandža i hašiš. Riječ kanvas je nizozemska riječ za konoplju.

Biljka za sve

biljka za sveUzgajanje konoplje kao i njena prerada nekada je bio jedan od najunosnijih poslova širom svijeta, posebno u SAD-u. Konoplja je nazivana "usjev od milijardu dolara". To je bilo vrijeme kada je prodaja konoplje od jedne žetve mogla zaraditi preko milijardu dolara i to često u gotovini.

Konoplja je sve do 20. stoljeća bila najisplativiji usjev na tržištu. U Americi je proizvodnja konoplje dostigla vrhunac 1850. u Kentucky-ju, kada je proizvedeno 40 000 tona.

Od 1631. do 1800. zakonsko sredstvo plaćanja poreza u Americi bila je isporuka konoplje. Koliko je konoplja bila važna za državu pokazuje i podatak da su svi oni koji su odbijali uzgajati konoplju u 17 i u 18. stoljeću dolazili pod udar zakona i dodatno su bili oporezivani.

U Virginiji se za izbjegavanje plaćanja ovog poreza išlo u zatvor. Onima koji su uzgajali konoplju, država Virginia je davala posebna sredstva.

Uzgoj konoplje u Americi

dobra robaGeorge Washington, Thomas Jefferson i mnogi drugi bavili su se uzgojem konoplje. Jefferson je čak krijumčario sjeme konoplje iz Kine u Francusku, a zatim u Ameriku. On je prvi patentirao specijalno konstruiranu mlatilicu za konoplju kojom se razdvajala drška od korisne mase i vlakana i to mnogo brže nego što je to rađeno ručno močenjem.

Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica za preradu konoplje u Americi.

Novinar i publicist, Dag Jurči, koji je sakupio mnoge od ovih zanimljivih podataka o konoplji tvrdi da je rat 1812. vođen zbog konoplje jer je Napoleon želio presjeći izvoz konoplje iz Rusije u Englesku. Zašto je Englezima bila toliko potrebna konoplja?

Prije svega zbog potreba mornarice. Četiri tisuće godina 90 % svih brodskih veziva i jedara rađeno je od kanabisa, a Engleska bi bez brodova za Napoleona bila lak plijen.


Sveprisutna biljka

konopljaPrva biblija, geografske mape, pomorske karte, zastave, prvi nacrt američke Deklaracije o nezavisnosti i američki ustav bili su na papiru ili platnu od konoplje. Punih 150 godina Britanska enciklopedija se štampala na papiru od konoplje. Zapravo sve školske knjige do 1880. bile su štampane na papiru od konoplje.

Slike Rembrandta, Van Gogha kao i mnogih drugih slikara bile su rađene najčešće na platnu od kanabisa.

Konoplja ima kvalitetnije vlakno od drveta. Daleko manje nagrizajućih kemikalija je potrebno da bi se papir napravio od konoplje nego od drveta. Papir od konoplje ne žuti i veoma je trajan. Biljka raste brzo i sazrijeva u jednoj sezoni, dok je drveću potrebno više godina.

Godine 1916. američka vlada je izračunala da će do 1940. sav papir moći napraviti od konoplje i više neće biti potrebno sjeći drveće.

Ista vladina studija je pokazala da se od jednog jutra zasijanog konopljom dobije sirovine za papir koliko od 4,1 jutra zasijanog drvetom. "Uzgajanje i proizvodnja konoplje ne ugrožava prirodnu okolinu", zapisano je u američkom biltenu br.404 koji izdaje američko ministarstvo za poljoprivredu.


Višestruko korisna biljka

kanabis kao lijekAko bi svi plastični proizvodi umjesto od naftnih derivata bili pravljeni cijeđenjem ulja iz konoplje, prirodno bi se razgrađivali. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti. Plastika od naftnih derivata se ne razgrađuje. Današnja plastika od nafte zato teško zagađuje okolinu, ali ekologija se očigledno ne uklapa u biznis naftne oligarhije.

Kvalitetne boje i lakovi rađeni su od ulja konoplje sve do 1937. Čak 58000 tona konopljinog sjemena korišteno je u SAD za proizvodnu boja do 1935. godine.

Lijekove od konoplje je godinama podržavala Američka Medicinska Asocijacija. Danas se kanabis kao lijek daje samo malom broju ljudi, dok je većina natjerana koristiti razne druge kemikalije. Ipak, samo je konoplja pouzdano blagotvorna za ljudsko tijelo.

Inovacije u poljoprivrednim mašinama 1930. godine, posebno pronalaskom brzog decorticator-a, mašine za guljenje, koja je bila daleko savršenija od Jeffersonove mlatilice, obrada konoplje bi se toliko pojednostavila da bi nastala prava revolucija u izradi proizvoda od konoplje. To bi donijelo ogromnu dobit svima u ovom biznisu.

Preko pet stotina bio-razgradivih proizvoda se moglo raditi od konoplje, uključujući i njeno korištenje kao pogonskog goriva, umjesto otrovne nafte. Samo uzgajanje konoplje je moglo otvoriti milijune novih radnih mjesta, ne samo u SAD već i u mnogim drugim državama svijeta. Ali...

Hearst i Du Pont

William Randolph HearsWilliam Randolph Hearst, poznat iz filma kao Građanin Kane i njegov "Hearst Paper Manufacturing Division" , posjedovao je brojne pilane i ogromnu zemlju na kojoj je uzgajano drvo za proizvodnju papira.

Hearstova kompanija je bila najveći dobavljač svih tvornica papira u SAD-u. Pored toga je bio vlasnik nekoliko najutjecajnijih novina. Hearst je tako bio u poziciji ostati bez unosnog biznisa u kome je još njegov otac počeo zarađivati stotine milijuna dolara, ukoliko bi se umjesto drveta kao glavna sirovina u izradi papira našla isplativija i manje štetna konoplja.

Njegov poslovni partner i prijatelj Lammont Du Pont, imao je sličan problem pošto je već ušao u ogromne investicije u poslovima oko prerade nafte. Korporacija Du Pontovih je 1937. patentirala proces dobivanja sintetičkih materijala od nafte i uglja.

Tu su bili plastika, celofan, celuloid, metanol, najlon, rajon, teflon... Du Pontova korporacija je proizvodila i sve kemikalije koje su se koristile u dobivanju papira iz drveta. Du Pont je poticao svoje dioničare da investiraju u novu petrokemijsku filijalu sintetičkih materijala.

Ukoliko bi vlada SAD prihvatila konoplju u industrijskom korištenju (pošto je bila prirodna i nije uopće zagađivala okolinu za razliku od petrokemijske industrije), obe porodice bi izgubile milijardu dolara od investicija plus unosan biznis. Pojava Fordovog automobila od konoplje bila je posljednji znak za uzbunu.

Kada je glavni Du Pontov investitor u petrokemiju, Andrew Mellon postao Hooverov sekretar državne blagajne, imenovao je svog budućeg zeta, Harry J. Anslingera da rukovodi Federalnim biroom za narkotike i opasne droge.

Ovi poslovni i politički saveznici održavali su često tajne sastanke na kojima su razmatrali aktualnu državnu politiku. Tako su zaključili da konoplja postaje izuzetno opasna za njihove investicije u petrokemiju. Skovan je pakleni plan: konoplja se mora zaustaviti!

PROČITAJTE I DRUGI DIO ČLANKA!

Ocijeni sadržaj
(12 puta ocijenjeno)
Molim Vas prijavite se ako želite komentarati članak

Alternativa.hr je vaš portal u alternativu namijenjen informiranju javnosti, poticanju zdravog i pozitivnog življenja, zajedništvu i sreći. Čitajte, gledajte i dijelite sadržaje te doprinosite širenju kvalitetnih informacija i ideja svojim dobronamjernim komentarima i člancima :)

 

alternativa fb stranice  alternativa google plus stranice  alternativa youtube stream