Uzmi, preradi odbaci - kako u tijelu, tako i u umu. Cilj kojega moramo ostvariti u terapiji je otkriti čega se to osobe ne žele osloboditi unatoč tomu što im ta snažna vezanost uzrokuje tešku patnju i bol.
Jesen je, približava se zima. Najčešći pacijenti koji dolaze u ovo doba su oni koji imaju problema s probavnim traktom, a pogotovo sa želucem, crijevima i dišnim sustavom (često se radi o prehladama, upali grla, a ponekad i o upali pluća). Neki oblici viroza zahvaćaju istodobno probavni i dišni sustav te pokazuju povezanost između ta dva sustava. U dišnom sustavu je ta izmjena tvari puno brža: udahom se unosi nešto vanjsko unutra, izdahom se izbacuje ono što nam ne treba iz organizma van.
Tako funkcionira i probavni sustav: unosimo hranu izvana, probavimo je i izbacujemo van sve ono što nam ne treba. A što kada dođe do poremećaja na bilo kojem segmentu u tom lancu “uzmi, preradi, odbaci”, tada osoba dolazi zbog bolova u želucu, podrigivanja, opstipacije, upale sinusa, upale grla i sl. Glavna uloga terapeuta je pomoći osobi da razluči i shvati gdje je to došlo do poremećaja, na koje načine ga ona sama stvara, te kako si ona može pomoći u mijenjanju navika, stavova i mišljenja. I naravno, ono što je također od velike važnosti, terapeut treba pomoći osobi da nauči zahvaliti svome tijelu koje ga je upozorilo na opasnost.
Tata i astma Jedna moja vrlo mlada pacijentica je lako i jednostavno shvatila kako se mora naučiti nositi s astmom koju je imala od malih nogu. Obožavala je košarku, međutim, kada bi ju igrala i naljutila se na nekoga, automatski bi se počela gušiti. Zbog toga je morala stati s igrom, početi s vježbama disanja, čekati da se smiri i tek onda nastaviti. Astmatičari udahnu zrak, ali ga teško izbacuju i zbog toga se počnu gušiti. Dakle, blokada nastaje u fazi otpuštanja. Ta mlada djevojka je često na nekoga bila ljuta i iz tog je razloga došla pitati postoji li neka pomoć za njenu astmu osim uobičajene vježbe disanja koju je prakticirala u kriznim trenucima. Bila je spremna prihvatiti bilo koji savjet. U tijeku rada sa mnom spoznala je da se jako “držala” za tatu koji je poginuo dok je bila mala.
Zbog toga je željela u emocionalnom smislu ostati mala jer joj je on nedostajao, a u isto vrijeme je bila strašno ljuta na njega jer ju je ostavio. Kod nje se stalno ponavljao obrazac: prvo ljutnja, a nakon toga gušenje. I tako, radili smo na opraštanju tati i kidanju (bolesnih) veza koje je još uvijek snažno vežu za njezina preminula oca. Nakon toga, situacija s astmom znatno se poboljšala; napadi su postali izuzetno rijetki, a nove perspektive za život uveliko su joj se povećale. Sve do tada gušenja su je strašno umarala, a sada duže i kvalitetnije spava; odmornija je pa joj ostaje znatno više vremena za učenje i provođenje vremena u prirodi. Odnosi s ljudima su joj se poboljšali toliko da se nitko ni ne sjeća “one male prznice” otprije. Također, i meni uvijek spremno priskoči u pomoć kadgod mojim novim pacijentima treba posvjedočiti kako treba živjeti i svladavati teške bolesti. Postoji pregršt slučajeva u kojima su roditelji, ili netko blizak, stradali u prometnim nesrećama, pa ne iznenađuje činjenica kako se ljutnja najčešće javlja za vrijeme putovanja.
Veliki broj mojih pacijenata ima opstipaciju ili zatvor pa im obavezno savjetujem vježbe “otpuštanja”. Oni, također, mogu biti snažno vezani za jednog roditelja, vezani za prošlosti; pri tome se mogu držati svojih krutih stavova i sl. Cilj kojega moramo ostvariti u terapiji je otkriti čega se to osobe ne žele osloboditi unatoč tomu što im ta snažna vezanost uzrokuje tešku patnju i bol. Dakle, vježba koja će vam zacijelo pomoći, a koju bih vam iskreno i toplo preporučila u ove jesenjske dane, je pospremanje stana. Bacite iz svoga doma sve ono što je staro i ničemu ne služi. Postoji dobra šansa da ćete tako spriječiti neke simptome bolesti koja vam se spremala pokucati na vrata.
|