Godišnji odmor

Luka i Ana Merlin

Petak, 07.03.2008

Današnji način života, koji je dobrano otišao od prave čovjekove prirode, uredio je podosta toga, pa i način našeg odmaranja. Vrlo često ćete čuti, ili pak sami izgovoriti, da se uopće niste odmorili, ili da ste se možda čak i više umorili na godišnjem odmoru. Za ovakve osjećaje i tvrdnje ima podosta razloga. Ako ih osvijestimo, ima nade da nešto promijenimo u svom životu i budemo sretniji. Pokušajte daljnje retke ovoga teksta pročitati neutralno, bez ikakvih stavova, predodžbi, ‘tradicionalnih’ običaja i tome slično. Dakle, nemamo želju tvrdo definirati što je to godišnji odmor, no na neki način bismo mogli reći da je to obnavljanje svih naših resursa (fizičkih, mentalnih, emocionalnih i, naravno, duhovnih). Promatramo li godišnja doba i, sukladno njima, tijek životne energije u prirodi, možemo vidjeti da se većina živih bića po zimi odmara, u proljeće se budi, ljeti je izrazito aktivno, a na jesen se pripravlja na počinak. Ovakav ritam odmora i rada u ljudskoj vrsti donekle slijede poljodjelci i građevinarski djelatnici. Netko će reći: “Pa ja se odmaram i po zimi, idem na skijanje.” No nemojte smetnuti s uma da fizička aktivnost traži podosta životne energije svih razina. U novije se vrijeme često čuje pojam aktivnog odmora, no slobodni smo to nazvati terapijom prije nego odmorom. Većina ljudi odmara se od svog profesionalnog posla, pa i od nekog ustaljenog ritma života preko godine. U tom smislu važno je osvijestiti radimo li posao kojega volimo, ili posao kojeg moramo raditi. Što je primora veća, a ljubav manja, to je potreba za odmorom veća. Može se također primijetiti da se tijekom godine, dakle tijekom radne aktivnosti, veliki dio energije odvaja na pripremu za odmaranje (npr. štednjom za kupovinu novog automobila, gradnju vikendice, uplatu turističkog aranžmana, kupnju šatora ili kamp opreme), što u trenutku takvog razmišljanja može životnu energiju blokirati. Vrlo je važno imati svjesnost bivstvovanja u trenutku svoga rada, u trenutku svog odmaranja, ili pak bolesti. U protivnom smo uvijek tamo gdje nismo. Sama nam svjesnost otvara mogućnosti i vidike, upravo onakve kakvi su nam potrebni da bismo bili sretni i odmorni, bez obzira kada i gdje to bilo. Čemu služi godišnji odmor? Odmor od svakodnevne rutine je nešto što nas može uvelike oporaviti od ustajanja kada nam ono ne odgovara, zvonjave telefona, buke prometa, komunikacije s mnogim ljudima... Zato pogledajte unatrag i utvrdite: jeste li na dopustu nosili sat na ruci, jeste li sa sobom brižno nosili mobitel, računalo, redovito kupovali novine, gledali TV program ili slušali vijesti na radiju? Jeste li intenzivno žudjeli za druženjem s drugim ljudima? Jeste li se brinuli da vam nešto ne promakne, izmakne, zamakne ili što već? Zabrinutost, nesigurnost i strah mogu biti pokretačem takvih aktivnosti, a one iscrpljuju našu životnu energiju. Ili ste možda, s druge strane, slušali šum morskih valova, letjeli s galebovima, budili se i lijegali sa suncem, dublje osjetili sebe kroz molitvu i meditaciju, uživali biti sa sobom u društvu ili osvijestili, npr., svoju ljubav prema slikarstvu...? Na kraju se možemo zapitati je li nam uopće potreban godišnji odmor ako radimo posao koji volimo, pohađamo školu ili fakultet koji volimo, živimo s osobom koju volimo, jedemo ono što volimo, živimo tamo gdje smo s ljubavlju odabrali da ćemo živjeti...? Da, LJUBAV je i sadržaj i mjesto našeg života. Ljubav je najbolji turistički vodič kroz naš život. I, bez brige, ovim tekstom nam nije palo na pamet da ukinemo godišnji odmor, već da ga učinimo svjesnijim i cjelovitijim.

Zadnja Promjena ( Četvrtak, 18.03.2010 )