Ishemijski krvnožilni mozgovni udar

Berislav Hermeščec

Ponedjeljak, 18.02.2008

Ishemijski poremećaj krvnog optjecaja u mozgu (cerebrovaskularni inzult, mozgovni udar ili kap) nastanak je žarišnih živčanih poremećaja koji traju duže od 24 sata. Isti poremećaj kraćeg trajanja iza kojeg se bolesnik oporavlja unutar 24 sata nakon nastavka prvih simptoma naziva se prolazni mozgovni udar (TIA). Pojava poremećaja (od nekoliko sekundi do nekoliko sati) upućuje da postoji poremećaj djelovanja središnjeg živčanog sustava uzrokovan krvnim optjecajem. • PROLAZNI MOZGOVNI UDAR (tranzitorna ishemijska ataka) očituje se slabošču jedne ruke te povremenim ili potpunim poremećajima govora i vida, a noga je rijetko zahvaćena. Prolazni se udar može opetovati i biti predhodnik mozgovnog udara u razvoju ili završenog mozgovnog udara. • MOZGOVNI UDAR U RAZVOJU stvara dojam kako se žarišne živčane poremetnje postupno povećavaju i obično je riječ o polaganom ali stalnom zatvaranju (okluziji) pojedine dovodne krvne žile. Udar u razvoju možemo podijeliti na pet sindroma: 1. Sindrom unutarnje arterije glave stvara osjećaj prolazne slabosti i trnjenja polovice tijela i udova suprotne od zahvaćene krvne žile. Može se pojaviti prolazna slabost vida sve do potpune ali prolazne sljepoće. Uz narušenu motoriku i osjet pojavljuje se i poremećaj govora centralne naravi. 2. Sindrom prednje mozgovne areterije stvara motoričku slabost udova na suprotnoj strani od zahvaćene arterije. Pritom je više izražen poremećaj motorike noge. 3. Sindrom srednje mozgovne arterije stvara slabost mišića i utrnulost udova na suprotnoj strani od zahvaćene arterije, a više je oštećena motorika ruke, nego motorika noge. Također se, ako je oštečena prevladavajuća (dominantna) mozgovna polutka, može pojaviti i centralno uzrokovan poremećaj govora (afazija). 4. Sindrom stražnje mozgovne arterije vezan je za oštečenje motorike ruke i noge suprotne strane tijela. Zbog oštećenja vida i vidnih središta u mozgovnoj kori, pojavljuju se opsežni ispadi vidnog polja (homonimna hemianopsija). 5. Sindrom kralješnične (vertebralne) i osnovične (bazilarne) arterije očituje se nastupom mučnine, povraćanja i vrtoglavice. Može se pojaviti i trnjenje oko usta te u obje ruke. Oštećenja vida mogu nastati na oba oka, a mogući su i poremećaji govora, oštećenja pojedinih mozgovnih živaca te slabosti ruku i nogu. • ZAVRŠEN MOZGOVNI UDAR konačni je skup zbivanja bilo da su se živčani poremećaji postupno pogoršavali ili se poremećaj razvio naglo, primjerice, u ljudi sa srčanom bolešču koja je uzrokovala začepljenje (emboliju) mozgovne krvne žile. Kod bolesnika postoji uzetost motorike i poremećaj govora.vrlo često nastaju poremećaji bolesnikove svijesti sve do duboke kome U svim izloženim poremećajima razvija se odumiranje tkiva uzrokovano dugotrajnim nedostatkom krvi, pa govorimo o ishemijskom krvnožilnom mozgovnom udaru (cerebrovaskularni inzult-CVI). • DIJAGNOZA - u prepoznavanju točne dijagnoze osim podatka o bolesti i kliničkog nalaza živčanih poremećaja u bolesnika, veliko značenje imaju laboratorijske i druge dodatne pretrage. Kompjutorizirana tomografija mozga (CT) može razlučiti mozgovni infarkt od krvarenja u mozak. Scintigrafija daje važne podatke o naravi oštećenja mozga i tom se pretragom mogu utvrditi poremećaji protjecanja krvi u mozgovnim krvnim žilama već i prije nego što one poremete mozgovnu djelatnost. Lumbalna punkcija omogućuje uzimanje  cerebrospinalne tekućine i tom pretragom razlučuje se mozgovni infarkt od krvarenja u mozak. Ta je pretraga značajna i kod bolesnika s upalnim bolestima središnjeg živčanog sustava i njegovih ovojnica. Rentgensko snimanje mozgovnih krvnih žila primjenom kontasnoga sredstva i ultrazvučne pretrage protjecanja krvi kroz izvanlubanjski ili unutarlubanjski dio mozgovnih arterija, posebno su važne pretrage. One pridonose dijagnostici poremećaja krvnog optjecaja u mozgu uzrokovanog suženjima mozgovnih krvnih žila u cilju kirurškog liječenja. Opće mjere liječenja Opće mjere liječenja uključuju oprezno svođenje arterijskog krvnog tlaka unutar prihvatljivih vrijednosti. Bolesnik je često otežano pokretan ili čak nepokretan pa je potrebno spriječiti nastajanje zaležaja (dekubitusa) ili začepljenja vena krvnim ugruškom (flebotromboza). Unutar 48 sati nakon dovršenja mozgovnog udara treba započeti s pasivnim vježbanjem bolesnika kako bi se spriječilo nastajanje zgrčenosti zglobova i mišića. Posebne mjere liječenja obuhvaćaju aniagregacijska sredstva te primjenu antikoagulanasa i katkad kirurški zahvat. Kirurško liječenje ishemijskog mozgovnog udara primjenjuje se kod bolesnika kod kojih nije završen mozgovni udar. Operiraju se bolesnici sa suženjima i/ili opsežnim trombotičnim promjenama. Kod tih se bolesnika uklanja trombotski plak ili se promijeni dio krvne žile. Od medikamenata često se koristi Irumed za stabilizaciju krvnog pritiska, Pentamon za aktivaciju perifernih živčanih spletova, te Andol. Fizikalna rehabilitacija je najvažniji faktor u oporavku bolesnika od mozgovnog udara te se provode vježbe disanja, vježbe jačanja muskulature, hidrogimnastika i druge fizikalne vježbe. Upornost bolesnika najvažniji je faktor u rehabilitacijskom procesu te o njoj najviše ovisi brzina i stupanj oporavka. Utvrđeno je da male količine pojedinih lijekova, posebice pripravaka acetilsalicilne kiseline (Andol ili Aspirin) sprječavaju međusobno sljepljivanje krvnih pločica (trombocita) i time se postiže manja viskoznost krvi te njezin bolji prolazak i kroz aterosklerotski izmijenjene mozgovne krvne žile. Lijek izbora je Andol u dozi do 300 mg na dan jer veća količina Andola povećava sklonost trombocita međusobnom sljepljivanju ili slaganju uz aterosklerotski izmijenjene stijenke krvne žile. Dokazano je da povećan arterijski krvni tlak, šećerna bolest, povećan sadržaj masnoća u krvi, pušenje, uzimanje sredstava protiv zanošenja i drugi činitelji pogoduju nastanku ishemijskog krvožilnog mozgovnog udara. Energetski tretman kod mozgovnog udara Alternativnim načinom tretirao sam veliki broj bolesnika s mozgovnim udarom i mogu slobodno reći da su ti tretmani učinkovitiji od standardne medicinske fizikalne terapije. Također moram napomenuti da se najbolji rezultati postižu kombinacijom bioenergije i fizikalne terapije. Bioenergija oživljuje periferne živčane spletove te omogućava lakše provođenje fizikalne terapije. Također, postižu se fantastični rezultati i kod osoba koje su mozgovni udar imale i prije desetak godina te bile motorički usporene ili nepokretne. Kod takvih se osoba nakon toliko godina najprije pojavi bol u oduzetim ekstremitetima, a nakon toga i pokretljivost. Ova činjenica je važna jer dokazuje da se oštećeni živčani sustav od ishemijskog mozgovnog udara može aktivirati i nakon tako puno godina. Osim bioenergetskih tretmana kod mozgovnog udara koristim i rad s energetskim kuglicama. Kuglice se mogu držati u rukama, na stopalima ili u džepovima, a pokazale su se najučinkovitije od svih pomagala i u stanju su veoma brzo i u kratkom razdoblju pokrenuti oduzeti ekstremitet. Kristale koristim rijeđe, iako su oni dobra nadopuna energetskim tretmanima. Također savjetujem prakticiranje jedne vrste autogenog treninga i, dakako, fizičku aktivnost koja učinak bioenergije ojačava i zadržava. Osobe na tretmanima osjećaju bol i trzaje u oduzetim dijelovima te ponekad dolazi do nekontroliranog pokreta ruke ili noge. Na šakama i stopalima imaju osjećaj pečenja, a ponekad je bol izuzetno jaka tako da je na granici izdržljivosti. Iz iskustva mogu reći da je najbolje vrijeme za početak tretmana odmah nakon medicinske rehabilitacije, odnosno, što prije nakon završetka mozgovnog udara. Najbolji učinak postiže se uzastopnim tretiranjem kroz sedam dana za redom a tek nakon toga intenzitet se može smanjiti na veće vremenske razmake. Dakako, ovaj pristup odstupa od slučaja do slučaja i težine stupnja invaliditeta. Osobe koje su uporne uz pomoć bioenergije imaju brz i siguran oporavak.

Zadnja Promjena ( Srijeda, 24.03.2010 )