Piše:Katarina Supičić

Svi smo mi ok kada moramo raditi stvari koje želimo ili u kojima uživamo. No kada vidimo određene zadatke kao teške, nezgodne, ili zastrašujuće, onda se možda prebacujemo u modus vječnog odlaganja. Imamo vrlo pametne načine zavaravanja samih sebe. Vidite koliko od niže navedenih isprika se odnosi i na vas:

• Čekat ću dok ne budem raspoložen to napraviti.
• U redu je slaviti…. osim toga, počet ću dijetu (trezvenost) sutra.
• Moj zdravstveni problem nije tako ozbiljan. Vrijeme će iscijeliti ovu bol.
• Ima puno vremena da se to obavi.
• Zašto nam šef daje toliko puno posla?
• To je toliko teško da ne znam od kuda početi.
• Bolje radim pod pritiskom, pa ne moram to sada napraviti.
• Imam puno drugih stvari koje moram prvo učiniti.

Jednom kada su iznesene na površinu, ove samoporažavajuće izjave ne zvuče baš uvjerljivo. Ali, kada si privatno govorimo ove isprike, čine nam se uvjerljive. Nemojte se zavarati time kako nevino one zvuče. Zbog njih odlažemo važne zadatke i obveze.

UZROCI
Odlaganje je loša navika. Kao i druge navike, postoje dva opća uzroka. Prvi je "iskrivljeno razmišljanje" koje koristimo da opravdamo svoje ponašanje. Drugi izvor su naši obrasci ponašanja. Kada bolje pogledamo naše iskrivljeno razmišljanje, pojavljuju se tri glavna pitanja u taktici odlaganja:
• Perfekcionizam
• Neadekvatnost
• Nelagoda

LIJEKOVI
Racionalni unutarnji govor. Ove stare isprike "ne prolaze" kada ih racionalno ispitamo. Tehnika s dvije rubrike će pomoći. Napišite sve vaše isprike na jednoj stranici papira. Počnite preispitivati krivo razmišljanje iza svake isprike. Zapišite vaše realistične misli na suprotnu stranu svake isprike. Evo dva primjera isprika i realnih misli.

ISPRIKA: Nisam sada za to raspoložen. REALNA MISAO:  Nije raspoloženje ono koje će učiniti posao, nego akcije. Ako ću čekati za ispravno raspoloženje, nikada to neću učiniti.

ISPRIKA: Naprosto sam lijen. REALNA MISAO: Proglašavanje samoga sebe lijenim me samo još više oneraspoložuje. Moj posao je u stvari odvojen od onoga kakva sam kao osoba. Započinjanje je ključ za završavanje.

Pozitivne izjave. Uključite popis samo-motivirajućih izjava u vaš repertoar misli. Razmotrite:

"Nema boljeg trenutka od sadašnjega trenutka."

Što prije to završim, to ću prije biti slobodan."

"Ne postoji perfekcionizam. To je iluzija koja me sprječava da učinim ono što moram sada učiniti".

"Jeftinije je i manje bolno ako to sada učinim nego da čekam da se to pogorša."

Ne paničarite. Skakanje u zaključak da nećete uspjeti ili da u nečemu niste dobri će samo stvoriti zid straha koji će vas blokirati. Prepoznajte da vaša negativna predviđanja nisu činjenice. Usredotočite se na sadašnjost i na pozitivne korake koje možete napraviti prema ostvarenju vaših ciljeva.

Postavite jasne ciljeve. Razmislite o tome što želite i što je potrebno učiniti. Budite specifični. Ako se radi o izradi nekog projekta do određenoga roka, napravite raspored s realističnim ciljevima na svakome koraku. Budite realni. Preveliki ciljevi mogu vas spriječiti da uopće počnete.

Postavite prioritete. Zapišite sve stvari koje je potrebno učiniti prema redoslijedu njihove važnosti. Što je veća njihova važnost ili hitnost, to je viši njihov prioritet. Uklonite sve što vam odvlači pozornost. Započnite na vrhu popisa, a onda radite zadatke prema dolje na popisu.

Podijelite zadatke u manje dijelove. Veliki projekti mogu se činiti zastrašujućima. Podijelite ih na najmanje moguće dijelove kojima možete upravljati. Napravit ćete više ako radite dio po dio. Na primjer, napravite skicu za neki pisani izvještaj prije nego počnete sastavljati cjelinu. Dijeljenje na manje dijelove je osobito učinkovito kada se radi o neugodnim poslovima. Većina nas može se nositi s obvezama koje ne volimo dok god su kratke i u manjim intervalima.

Organizirajte se. Pripremite sve materijale prije nego li započnete. Koristite dnevni raspored i imajte ga sa sobom svo vrijeme. Napravite realni popis dnevnih ili tjednih zadataka. Kada završite zadatak, prekrižite ga na popisu.

Obvežite se. Posvetite se tome da ćete napraviti određeni zadatak. Napravite "ugovor" sa samim sobom i potpišite ga. Ili još bolje, recite svojem prijatelju, partneru i sl. o svojim planovima.

Koristite podsjetnike. Napišite si podsjetnik i stavite ga na vidljivo mjesto kao na primjer na TV, frižider, ogledalo u kupaoni, na vrata i sl. Što se više podsjećamo, to je vjerojatnije da ćemo i provesti svoje planove.

Nagradite se. Jačanje samoga sebe ima snažan učinak na razvijanje stava "učini to". Proslavite, potapšajte se po ramenu, nasmiješite se i uživajte u završetku čak i najmanjih zadataka. Nemojte minimalizirati svoja postignuća. Sjetite se, već ste puno bliže završavanju onih stvari koje treba učiniti.